a1-3Mat 13.1-2; Maak 3.9-10; 4.1
d14Lew 14.1-32

Luke 5

Jiisasnoŋ gowokouruta mutuya oŋoono.

Mat 4.18-22; Maak 1.16-20

1Kambaŋ moŋnoŋ Jiisasnoŋ Genesaret apu aŋgoŋ goraayanoŋ nano ejembanoŋ kaŋ tuuŋ tuuŋ koma Anutuwaa Buŋa qaa mobombaajoŋ oloqologoŋ liligoŋ mugi. 2Liligoŋ mugi nama waŋgo woi kowe goraayanoŋ rari iriiro. Sora hooro yoŋonoŋ waŋgo ii mesaoŋ kemeŋ misagia qeesaaŋ soŋgbaŋgi. 3Waŋgo moŋ ii Saimombaanoŋa. Jiisasnoŋ iikanoŋ uma toya kokaeŋ qisiŋ muro, “Giinoŋ mono naŋgona boroŋa moŋ nuama apunoŋ baageŋ kemba.” Qisiŋ muro naŋgoro keno waŋgonoŋ rama ejemba tuuŋlelembe kuma oŋono.

4Kuma oŋono tegoro Saimon ijoro, “Giinoŋ mono waŋgo koi naŋgona apu aŋgoŋ biiwianoŋ keno alauruga yoŋowo misagia sorawaajoŋ giligi kemeba.”

5Ijoro Saimonoŋ meleeno, “Somatana, nono gomantiiŋa koriga misa giliŋ bimbimgoŋ hoŋa moŋ mende mejoŋa. Qaagoto, giinoŋ jeŋ kotojaŋiwaajoŋ mono kileŋ kema giliniŋ kemebaa.” 6Kaeŋ meleeno jerotiwaa so aŋgi sora ambembo misagianoŋ kemegi misanoŋ boratiwombaa aŋgi. 7Kaeŋ aŋgi alaurugia waŋgo moŋnoŋ laligogiti, iyoŋoojoŋ kaŋ ilaaŋ oŋombutiwaa boro kaka koŋgi kagi. Kagi waŋgo woi ii soranoŋ saa qegi nemotoŋ tagori.

8Sora honombonoŋa mende meŋ iima iikawaajoŋ kuuyanoŋ waliŋgogi. Waliŋgoŋ Saimon Piitonoŋ ii iima Jiisaswaa batanoŋ kemeŋ simiŋ kuma ijoro, “Oo Poŋ, nii siŋgisoŋgo ejaga koloojeŋi-waajoŋ mono nomesaoŋ kemba.” 10Saimombaa alawoita Jeims ano Jon Zebediwaa merawoita yoronoŋ kaaŋagadeeŋ newogara tegoro waliŋgori. Saimonoŋ qaa ii ijoroto, Jiisasnoŋ kokaeŋ meleeno, “Mono keega mende moba. Gii kokawaa gematanoŋ ejemba ii sora kaaŋa horoŋ oŋona giwo toroqegi laligowuya.”

11Kaeŋ ijoro waŋgogia horoŋ kouma sakasinoŋ ama ilawoilagia kuuya mesaoŋ Jiisaswaa gematanoŋ otaaŋ keŋgi. Kiaŋ. a , b , c

Jiisasnoŋ eja manimbayawo moŋ meŋ solaŋaniro.

Mat 8.1-4; Maak 1.40-45

12Jiisasnoŋ taoŋ moŋnoŋ laligoro kanoŋ eja moŋ selia manimbanoŋ meŋ bolidabororo raro. Rama Jiisas iima kosianoŋ simiŋ kuma kemeŋ kokaeŋ qama kooliŋ muro, “Oo Poŋ, giinoŋ siiŋganoŋ meŋ qeaŋgoŋ nomambaajoŋ mojaŋi eeŋ, mono nii saanoŋ meŋ solaŋaniŋ nomba.”

13Kaeŋ jero boria boraama selia oosiriŋ ijoro, “Niinoŋ ii amambaajoŋ mojeŋ. Gii mono solaŋaniwa.” Kaeŋ jero manimbaya ii iikanondeeŋ solaŋaniro. 14Solaŋaniro kokaeŋ jeŋ kotoŋ muro, “Moba, kokawaa buju qaaya ii moŋ mende jena mobu. Qaagoto, gii mono jigo gawoŋ galembaanoŋ kema selega qendeema muŋ Mooseswaanoŋ jeŋkootoya otaaŋ solaŋanijaŋiwaa daŋgiseŋ nanduŋa ama siimoloŋ oowa. Ii oona iiro ejembanoŋ kaniaga moma kotowu.”

15Kaeŋ ijoroto, ii kileŋ Jiisaswaa qabuŋaya jeŋ seiro gomaŋ so asariŋ keno. Kenotiwaa so ejemba tuuŋa tuuŋa yoŋonoŋ qaaya mobombaajoŋ ano jigia meŋ qeaŋgowaatiwaajoŋ iwaanoŋ kaŋ ajoroogi. 16Kagito, Jiisasnoŋ oŋomesaoŋ baloŋ qararaŋkoŋ-koŋanoŋ kema laligoŋ qama kooliro. Kiaŋ. d

Jiisasnoŋ eja sele bakaya koomuya ii meagoro.

Mat 9.1-8; Maak 2.1-12

17Jiisasnoŋ weeŋ moŋnoŋ Buŋa qaa kuma oŋono Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) ano Kana qaawaa boi tosianoŋ Galili ano Judia prowinswaa gomaŋa gomaŋa ano Jerusalemga kaŋ ejemba tuuŋlelembe batugianoŋ ragi. Pombaa ku-usuŋanoŋ Jiisas nemuŋ koma muro ejemba jigia mero qeaŋgogi.

18Kambaŋ kanoŋ eja tosianoŋ alagia sele batuya koomuya ii demberunoŋ ama aŋgoŋ kagi. Kaŋ kotoŋ Jiisaswaa kosianoŋ miri uutanoŋ uma ambombaajoŋ batogogi. 19Batogogito, ejemba tuuŋlelembenoŋ ologoŋ naŋgitiwaajoŋ kuuŋ papaŋgoŋ miri uutanoŋ ubombaa kana moŋ mende mokolooŋ meŋ miri qaganoŋ ugi. Uma waareŋ jamonoŋ memeta ii osoŋ luluuŋgi oota kolooro ji eja demberuyawo kasanoŋ somoŋgoŋ iikanoŋ aŋgi ejemba batugianoŋ Jiisaswaa batanoŋ kemero. 20Kaaŋ kemero Anutu moma laariŋ mugiti, Jiisasnoŋ iyoŋoo tanigia ii iiro sokono ji eja kokaeŋ ijoro, “Alana, niinoŋ siŋgisoŋgoga mesaojeŋ.”

21Kaeŋ ijoro Kana qaawaa boi ano Farisii yoŋonoŋ ii moma kanaiŋ kokaeŋ jeŋ romoŋgogi, “Eja koi moroga? Iinoŋ mono Anutu mepaegoŋ mepaqepae anja. Anutu motooŋgonoŋ siŋgisoŋgonana mesaoŋkejato, eja moŋnoŋ ii qaago.”

22Kaeŋ romoŋgogito, Jiisasnoŋ uugia iima kotoŋ kokaeŋ iŋijoro, “Tosaaŋa oŋo uugianoŋ naambaajoŋ qaa jejeŋi, iikawaajoŋ mamaga romoŋgoju? Ii mende sokonja. 23‘Niinoŋ siŋgisoŋgoga mesaojeŋ,’ jejeŋi, qaa iikanoŋ mono afaaŋagadeeŋ jejetaga. Moŋnoŋ kaeŋ jero tosianoŋ qaa iikawaa hoŋa mende iibu. Kawaajoŋ ii qaa afaaŋaa so. Niinoŋ qaa moŋ kokaeŋ jemambaajoŋ mojeŋ, ‘Mono waama kemba.’ Qaa ii mono lombotawo jejetaga kolooja. Kaeŋ jewe hoŋa koloowaa me qaagoti, iikanoŋ mono asuganoŋ asugiro iibu.

24Mobu, balonoŋ siŋgisoŋgo mesamesaowaa ku-usuŋa ii Siwe gomambaa Eja hoŋaanoŋ eji, oŋo iikawaa kaniaajoŋ tiŋtuaŋ laligowubo. Kawaajoŋ qaa lombotawo ii eja koi ijowe hoŋa iibu.” Kaeŋ jeŋ eja sele batuya koomuya ii ijoro, “Niinoŋ gijojeŋ: Gii mono waama tambomaeega meŋ miriganoŋ kemba. Qaa biŋawo ii hoŋawo koloowaati eeŋ, qaa afaaŋa ii mono kaaŋagadeeŋ nomaembaajoŋ omaya koloonaga?”

25Kaeŋ ijoro iikanondeeŋ jaagianoŋ waama tambomaeeya eroti, ii meŋ Anutu mepeseeŋ mesaoŋ mirianoŋ keno. 26Kaeŋ kolooro ejemba kuuyanoŋ waliŋgoŋ sombugia moma Anutu mepeseeŋ jegi, “Yei! Kete iwoi awaa soroga iijoŋ.” Kiaŋ.

Jiisasnoŋ Matyuu (Liwai) oono.

Mat 9.9-13; Maak 2.13-17

27Kawaa gematanoŋ Jiisasnoŋ Kaperneam mesaoŋ kema takis ofis uugumambaajoŋ ano kanoŋ takis meme eja qata Liwai raro iima ijoro, “Gii mono noo gemananoŋ kawa.” 28Kaeŋ ijoro gawoŋa kuuya mesaoŋ waama Jiisaswaa gematanoŋ keno.

29Kema Jiisas mirianoŋ koma horoŋ iwaajoŋ jejelombaŋ somata mozozoŋgoro. Mozozoŋgoŋ takis meme tiliqiligiawo ano alauruta tosaaŋa horoŋ oŋono tuuŋ somatanoŋ yoŋowo rama nembanene negi. 30Kaeŋ negi Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) ano yoŋoonoŋ boi yoŋonoŋ ii iima ŋindiŋ-ŋunduru jeŋ Jiisaswaa gowokouruta kokaeŋ jeŋ oŋoŋgi, “Ae! Oŋo mono naambaajoŋ takis meme tiliqiligiawo ano siŋgisoŋgo ejemba yoŋowo rama nene apu neju? Ii mende sokonja.”

31Kaeŋ jeŋ oŋoŋgi Jiisasnoŋ kitia kokaeŋ iŋijoro, “Ejemba jigia qaa yoŋonoŋ doktawaa siiŋ mende amakejuto, ji ejembanoŋ mono doktawaanoŋ kemakeju. 32Niinoŋ siŋgisoŋgo ejemba uugia meleembuti oŋoomambaajoŋ kaŋ laligojento, ejemba iyaŋgiaajoŋ mogi solaŋa koloojuti, ii qaago.” e

Nene siŋgi laaligowaa qaaya

Mat 9.14-17; Maak 2.18-22

33Ejemba tosianoŋ Jiisaswaanoŋ kaŋ qisigi, “Jon Oomulu ejawaa gowokouruta nononoŋ kambaŋ mamaga Anutuwaajoŋ nene siŋgi laligoŋ qamakooli ajoajoroo koriga amakejoŋ. Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) yoŋoo gowokourugianoŋ kaaŋiadeeŋ ama laligojuto, geeŋgaa gowokouruganoŋ mono pondaŋ nene apu neŋkeju.”

34Kaeŋ qisigi kokaeŋ meleeno, “Oŋanoŋ! Nono naa kambanoŋ nene siŋgi laligoŋkejoŋ? Emba meme kambaŋanoŋ ejawaa gemakootaŋurutanoŋ gereya aŋgi embawaa sakitiurutanoŋ iwoi ii togoŋkeju me qaago? Niinoŋ neenaa gowokouruna yoŋoo eja buŋa kolooŋ yoŋoo batugianoŋ ainjoloŋ ramakejeŋ. Rabe nene siŋgi laligowombaajoŋ jegi yoŋonoŋ ainjoloŋ aisooŋ rama siŋgi laligowombaajoŋ amamaaŋkeju. 35Amamaaŋkejuto, Anutunoŋ laaligona nuano komuwe yoŋonoŋ mono kambaŋ iikanoŋ saanoŋ nene siŋgi laligoŋkebuya.

36“Oŋo laaligo walaga ano korisoro Buŋa gbilia ii mindiriŋ orombombaajoŋ amamaawuya. Iikawaa sareqaa gemata moŋ ii kokaeŋ iŋijomaŋa: Moumou walaga jurano moŋnoŋ moumou gbilia motoŋ opo jakaŋa kanoŋ mende ama uumbinaaŋkeja. Kaaŋ anagati eeŋ, opo jakaŋa gbilianoŋ mono walagawo ororoŋ mende kolooŋ ii horoŋ menjurano boliqoliwabo.

37“Kaaŋiadeeŋ moŋnoŋ wain apu gbilia ii bokoŋ me taru walaga lama selianoŋ memeta iikanoŋ mende kosoŋ maaro kemeŋkeja. Kaeŋ anagati eeŋ, wain apu gbilianoŋ mono somariiŋ taru qenjumenjurama molaaro namonoŋ kamaaro taruyanoŋ kileqileewubo.

38“Kawaajoŋ wain apu gbilia ii taru gbilianondeeŋ molaaniŋ kemero sokombaa. (Kaaŋiadeeŋ moŋnoŋ apu awaa ii konoŋ qamoganoŋ mende kosoŋkejoŋ. Kaeŋ kosowonagati eeŋ, iikanoŋ mono juma siisororo kamaaro neŋ ji niniwabo. Kaeŋ koloowaboti-waajoŋ apu awaa ii konoŋ awaanoŋ kosoŋkejoŋ. Oŋo kaaŋagadeeŋ laaligo walaga ano Oligaa Buŋa gbilia ii mindiriŋ orombombaajoŋ amamaawuya.) 39Moŋnoŋ wain apu walaga mepeseeŋ neŋ laligoŋkeji, iinoŋ wain apu gbilia nemambaajoŋ siiŋa mende moma mojotiitii amakeja.” Kiaŋ.

Copyright information for KSR